Istraživanje o navikama čitanosti 2026.

Istraživanje o čitanju u Hrvatskoj 2026.

U povodu manifestacije Noć knjige 2026., provedeno je nacionalno istraživanje o čitateljskim navikama građana Hrvatske. Istraživanje je provela agencija Karika – koja nedostaje d.o.o. na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika, u razdoblju od 1. do 25. ožujka 2026. godine.

Rast čitanosti nakon pada

Rezultati pokazuju pozitivan trend: 44% građana pročitalo je barem jednu knjigu u proteklih godinu dana. To predstavlja značajan porast u odnosu na 2025. godinu, kada je taj udio iznosio 37%. Čitanost se tako vratila na razine zabilježene 2020. i 2021. godine.

Čitateljske navike i dalje su snažno povezane s obrazovanjem, prihodima i lokacijom. Najviše čitaju visokoobrazovane osobe (66%), zatim žene (51%), građani s višim prihodima (50%) te stanovnici Istre, Primorja i Gorskog kotara (59%) i Zagreba (51%). Profil čitatelja pritom ostaje stabilan u odnosu na prethodne godine.

Ipak, većina čitatelja i dalje pročita relativno mali broj knjiga — najčešće jednu godišnje.

Kako građani dolaze do knjiga

Najčešći način dolaska do knjiga je kupnja (46%), dok 40% građana knjige posuđuje u knjižnicama. Posudba od prijatelja i dalje opada, dok darivanje knjiga ostaje stabilno.

Razlike su vidljive po dobnim i društvenim skupinama:

• mlađi do 25 godina najčešće koriste knjižnice
• osobe od 26 do 35 godina najviše kupuju knjige
• osobe nižih prihoda češće posuđuju knjige od poznanika

Kupnja knjiga i dalje je nešto češća od posudbe, što potvrđuje trend iz prethodnih godina.

Što se najviše čita

Beletristika ostaje najčitanija vrsta literature, iako već nekoliko godina stagnira. Najviše je čitaju žene i osobe s višim prihodima.

Publicistika privlači otprilike trećinu populacije, posebno muškarce i starije građane. Stručne knjige čita svaki četvrti ispitanik, no interes za njih je u padu. Priručnici su zanimljivi svakom petom građaninu, dok dječje knjige najčešće čitaju osobe u dobi od 36 do 45 godina.

Kupnja knjiga: stabilno stanje uz promjene kanala

U posljednja tri mjeseca knjigu je kupila četvrtina građana (25%), što je rezultat sličan prošlogodišnjem. Najčešće kupuju visokoobrazovani, osobe srednje dobi (26–45 godina) i oni s višim prihodima.

Najprodavanija je i dalje beletristika (39%), ali bilježi blagi pad. Istovremeno raste kupnja dječjih knjiga i priručnika.

Zanimljiv je pomak u načinu kupnje:

• kupnja u knjižarama pada (s 55% na 49%)
• internetska kupnja raste (s 20% na 26%)

Online kupnja posebno je popularna među mlađima od 45 godina.

Zašto građani ne kupuju knjige

Glavni razlog i dalje je nedostatak interesa, iako je u padu — s 61% (2024.) na 49% (2026.). Taj razlog češće navode muškarci i osobe u dobi od 26 do 35 godina.

S druge strane, kod mladih i visokoobrazovanih češći razlog nije manjak interesa, nego korištenje knjižnica, što upućuje na drugačije obrasce konzumacije knjiga.

Čitanje na internetu u stalnom porastu

Čitanje digitalnih sadržaja postaje dominantno: 77% građana čita na internetu, što je kontinuirani rast u odnosu na prethodne godine.

Najviše se čitaju:

• online vijesti (55%)
• portali i blogovi (36%)
• specijalizirani e-časopisi

E-knjige i dalje imaju mali udio: čita ih 9% građana, dok ih kupuje samo 1%.

Odnos knjiga i interneta

Percepcija odnosa između interneta i knjiga je podijeljena. Dio građana smatra da digitalni sadržaji ne oduzimaju vrijeme za čitanje knjiga, dok drugi misle suprotno.

Svaki četvrti građanin smatra da je internet najbolji način kupnje knjiga, osobito mlađi, visokoobrazovani i građani s višim prihodima.

Online akcije imaju ograničen, ali vidljiv utjecaj — potiču na kupnju knjiga oko 15% populacije.

Utjecaj kampanja i manifestacija

Akcija „15 po 15“ potaknula je na čitanje djeci 15% građana, odnosno svakog petog roditelja. Najveći učinak vidljiv je kod roditelja male djece.

Književne manifestacije također imaju sve veći utjecaj:

• 17% građana posjećuje promocije knjiga barem jednom godišnje
• raste broj posjetitelja festivala i sajmova knjiga (16%)
• 23% građana kaže da ih takvi događaji motiviraju na čitanje

Uloga knjižnica

Iako broj članova knjižnica stagnira (23%), zadovoljstvo korisnika raste.
Čak 76% članova smatra da knjižnice zadovoljavaju njihove potrebe, a 73% uspijeva pronaći željene naslove.

Izvor: Noć knjige